Projekat
“Energetski usevi za energetski nezavisne i efikasne lokalne zajednice” realizuje se u okviru projekta NAGE – Networking and Advocacy for Green Economy (Umrežavanje i zagovaranje za zelenu ekonomiju)

‘This website has been produced with the financial assistance of the European Union. The contents of this website are the sole responsibility of UNECOOP and can under no circumstances be regarded as reflecting the position of the European Union’

„Ova veb prezentacija je kreirana i održava se uz finansijsku podršku Evropske unije. Njen sadržaj je isključiva odgovornost UNEKOOP-a i ne odražava nužno stavove Evropske unije".

MISKANTUS

Kod ove vrste roda Miscanthus-a koja se naziva još i slonova trava ili kineska trava radi se o višegodišnjoj, brzorastućoj, visokoenergetskoj travi, poreklom iz jugoistočne Azije. To je sterilni triploidni hibrid (M.sinensis & M.Sachariflorus)Godišnji ciklus rasta

Ciklus rasta ovog useva je jednostavan. On proizvodi nove izdanke svake godine i oni se obično pojavljuju iz zemlje tokom aprila. Ovi izdanci se razvijaju naglo od 0.5 - 1m u visinu do kraja avgusta prve godine sadnje, sa prečnikom od 10 mm. Stabljika je slična bambusu sa sunđerastom strukturom.

Od kraja jula donji listovi počinju da venu. Nakon prvog mraza u jesen ovaj proces se ubrzava i hranljive materije se vraćaju u rizom. Stabljike su suve i imaju relativno nizak sadržaj vlage (30-50%) tokom zime.

Ovaj ciklus rasta se na proleće ponavlja kada temperature počinju da rastu. Od treće sezone pa nadalje može se očekivati da postigne maksimalnu visina od 2,5 - 3,5 m.

Izbor lokacije

Miskantus raste i daje dobar prinos na širokom spektru zemljišta, od peska do zemljišta bogatih organskom materijom. On je takođe i tolerantan za širo opseg kiselosti, ali optimalno je između vrednosti Ph5,5 i Ph7,5. Miskantus se bere zimi ili početkom proleća i zbog toga je važno da lokacija nije preterano močvarna u ovom periodu, jer to može da ograniči dostupnost mašina za žetvu i dovesti do oštećenja strukture zemljišta.

Miskantus raste i na teškim zemljištima gline u određenim okolnosti ali ih treba izbegavati.

Priprema za sadnju

Temeljna priprema lokacije je od suštinskog značaja za dobro zasađivanje i obezbeđenje visokih prinosa.

Kao usevi koji imaju potencijal da budu u zemlji najmanje 15 godina, važno je da je zasad pravilno uspostavljen da bi se izbegli budući problemi.

Ako je lokacija zatravljena, prvi korak, pre sadnje, je da se zemljiste aplicira sa odgovarajućim herbicidima (npr. glifosat) za kontrolu višegodišnjih korova. Lokaciju treba prskati a zatim izvršiti zimsko oranje radi usitnjavanja zemljista i kontrole višegodišnjih korova i stetočina.

Kasnije u proleće od marta do aprila zemljište bi trebalo da bude kultivirano neposredno pre sadnje. Ovo ne samo da će poboljšati uslove za uspostavljanje zasada u cilju dobrog razvoja korena, njegovog dobrog kontakta i poboljšanja aeracije, ali će takođe poboljšati i efikasnost bilo kog rezidualnog herbicida, primenjenog posle sadnje.

Izbor sadnog materijala

Korišćenje adekvatnog sadnog materijala je od vitalne važnosti.


Postoje dve metode se trenutno koriste:

  • Rizomom
  • Propagacijom

Razmnožavanje rizomom je favorizovana jer je jeftinija i generalno proizvodi snažnije biljke.

Rizom mora da ima najmanje 2 do 3 pupoljka i moraju da se čuvaju vlažni pre sađenja.Ovo se najbolje postiže sadnjom u roku od 4 časa od vađenja rizoma. Obzirom da se sadni material uvozi neophodno je obezbediti njegov transport i skladištenje na temperaturi maksimalno do +4 stepena C.

Rizomi će biti održivi u polju u kratkom vremenskom periodu, ukoliko se skladišti na gomili i pokrivenoj sa vlažnim zemljištem. Postoji mogućnost korišćenja posebnih sredstava koji stvaraju gel vezujući vodu za sebe. Rizomi se potapaju u ovaj gel i na taj način smanjuje se opasnost od isušivanja.

Gustina setve

Preporucena gustina sadnje je 10-15,000 biljaka / ha. Ova stopa omogućava optimalne prinose i efikasno takmičenje sa korovima. Preporučuje se razmak 100x67cm.

Miskantus treba da se sadi na dubini od 5-10 cm. Optimalno vreme za sadnju rizoma je od marta do aprila, ali se sadnja može nastaviti u maju pa čak i početkom juna i biće uspešna ako se obezbedi vlaznost zemljista neophodna za klijanje rizoma.

Rana sadnja je bolja jer se koriste prednosti prolećne vlažnosti zemljišta i omogućava produženu sezonu rasta. Ovo je važno, jer omogućava bolji razvoj rizomskog sistema.

Ovi usevi ojačavaju u narednim godinama, i postaju tolerantniji na sušu i korove.

Sadnja

Miskantus se na manjim površinama može saditi ručno. Za vece površine najčešće se koriste adaptirane sejalice za krompir, ako se sadi iz rizoma, odnosno za duvan ili papriku ako se sade sadnicama stvorene propagacijom.

Za rizome namenjene za sadnju sejalicom za krompir,
potrebno da se uklone rizomi koji neće proći niz cev ili imaju 
manje od 2-3 "pupoljaka". Rastojanje između biljaka je regulisano
brzinom točka. Sejalica za krompir treba da bude praćena teškim valjkom, da bi se sprečio gubitak vlažnosti.

Suzbijanje korova

Kontrola korova je neophodna u fazi uspostavljanja 
useva je od velike važnosti jer mladi Miskantus može lako postati preplavljen korovom.

Niz selektivnih herbicida može da se koristi za suzbijanje korova u miskantusu, pre svega oni koji se koriste za suzbijanje širokolisnih korova u kukuruzu izuzev nekih C4 specifičnih herbicida.

Prehrana

Miskantus je veoma efikasan u načinu na koji ga koristi hranljive sastojke. Postoji veliki broj razloga za ovako visokom efikasnošću:

  • Miskantus je duboko ukorenjen i može da koristi hranljive materije iz velike površine zemljišta.
  • Miskantus ima visoki stepen iskorišćenja hranljivih materija u poređenju sa obradivim kulturama (pšenica, ječam). Potrebno je manje hranljive materije za svaki kilogram ili jedinicu mase.
  • Višak hranljive materije se deponuje iz nadzemnih delova u rizom u toku jeseni. Hranljive materije se nalaze u rizomu tokom zime i koriste se za podršku ranom rastu izdanaka tokom sledećeg proleća.

Žetva

Miskantus se žanje u u proleće, obično sa konvencionalnim mašinama. Postoje dva načina žetve:

  • košenje i baliranje
  • košenje i usitnjavanje

U prvoj varjanti moguća je žetva miskantusa vučenim kosačicama. Miskantus ostaje na njivi da bi se dopunski prosušio. Naknadno se vučenom balirkom vrši baliranje miskantusa. Bale moraju biti uskladištene na mestu koje će omogućiti dodatno prosušivanje.

Košenje i baliranje može se izvoditi i direktno adaptiranim kombajnom za žita.

U varajanti kada se koriste kombajni za silažu važno je takođe da čipovi imaju odgovarajuću veličinu i da budu adekvatno uskladišteni.

Prinos

Biće potrebno tri do četiri godine da dostigne optimalni prinos (do pet godina na marginalnim mestima). Dužina eksploatacije zasada je preko 15 godina.

Prinos prve sezone je 1-2 t / ha i nije vredna berbe. Stabljike ne moraju da se seku i tako stabljike mogu ostati na terenu do sledeće sezone.

Međutim, ako je planirana prolećna aplikacije translokacionim herbicidima onda Miskantus treba pokositi da bi se izbegao bilo kakav rizik za useve. Od druge godine pa nadalje počinje eksploatacija miskantusa. U drugoj godini žetve prinosi variraju od 4-10 t / ha, (povremeno do 13 t / ha).U trećoj godini prinosi mogu biti između 10 -13 t / ha, ili više. Miskantus daje svoj maksimum nakon 3-4 godina kada prinos može biti i preko 20 t.

Razlozi za razlike u prinosu zavise od gustine setve, tipa zemljišta i klime. Poseban značaj na prinos ima optimalan nivo vlažnosti.

ENERGETSKA VRBA ( Salix Viminalis)

Energetska vrba sa kratkim rotacionim ciklusom i vegetativnom regeneracijom - je drvena i žbunasta biljka sa izuzetno brzim dnevnim rastom, do 3- 4 cm i radnim vekom od 25-30 godina.

Tokom prve 2-3 godine izdanci mogu dostići visinu od 6-7 metara i prečnik of 2-6 cm.

Počev od druge, odnosno treće godine, mogu se dobiti godišnji prinosi od najmanje 30-40 t biomase, kao energetskog izvora u obliku krupnih opiljaka (sečke), briketa ili peleta.U ovom trenutku postoje brojni varijeteti i hibridi koje odlikuju veliki prinosi. Ove tipove, razvijane u Švedskoj i adaptirne i kod nas odlikuje visoka plastičnost i adaptabilnost na raznovrsne klimatske i uslove zemljišta.

Godišnji bilans CO2 i CO koja se oslobađaju sagorevanjem skoro je jednak nuli.


Ovi gasovi su naime vezani u samoj biljci u postupku fotosinteze naredne generacije

Energija potrošena na proizvodnju biomase iznosi 5% energije koje ona pruža kao energetski izvor.

Pozitivan uticaj na konzervaciju i zaštitu ekosistema, njihovu restauraciju, reciklažu hranljivih materija i konzervaciju zemljš[ta putem zaštite od vetra i erozije vodom.

Pozitivan uticaj na floru i faunu koje se u većini slučajeva obogaćuju

Žetva se obavlja u poznu jesen i tokom zime, kada se ne obavljaju drugi radovi u poljoprivredi, te se povećava iskorišćenje mehanizacije

Troškovi Troškovi zasnivanja 1 ha kulture energetske vrbe u vlastitioj organizaciji variraju između 2.800 i 3.200 EUR, u zavisnosti od nekolicine faktora: kategorije poljoprivrednog zemljišta tipa tla , nivoa opremljenosti poljoprivredne proizvodnje , vlasničkog statusa poljoprivrednog zemljišta , veličine i oblika parcele i drugih specijalizovanih usluga

Klimatsku preduslovi:

Klimatski faktori i uslovi tla Energetska vrba se veoma dobro razvija u umerenim klimatskim uslovima, sa prosečnim godišnjim temperaturama od 8-12 ° C I pluviometričkim režimom između 500 i 900 mm/godinu. Ne zahteva mnogo svetlosti, dokle god se poštuje preporučena gustina sadnje. Izdržava mraz do – 30 ° C i umerenu sušu.

Tip zemljišta:

Može se uzgajati na različitim tipovima tla sa pH vrednostima između 3.5 i 10. Idealna vrednost pH kreće se između 5.5. i 7.5 Celokupna Panonska regija poseduje izuzetno dobre pedoklimatska uslove za gajenje kulture energetske vrbe.

Sađenje:

Optimalno vreme za sađenje u proleće i to najranije što je moguće,dokle je dosta vlage u zemljistu, ili u decembru. Sađenje se obavlja u dvoredima sa rastojanjem 40/60cm sadnica u dvoredu i 150 cm između redova, kako bi se obezbedio pristup mehanizacije za održavanje kulture redovima, ali takođe i za žetvu I transport. Sađenje se može obaviti ručno i mehanizovano.

Žetva:

Najčešće se prva žetva dešava nakon 2-3 godine, kada količina drvenaste biomase pređe 25-30 t/ha i nadalje se optimalno obavlja jednom u dve godine.

Žetva se obavlja kada biljaka odbaci list, u periodu vegetativnog mirovanja, od novembra do meseca marta. Specijalizovane mašine seku izdanke, savijaju i skladište u vidu bala na otvorenom ili u skladištima.

Usitnjavanje u sečku za krajnju upotrebu vrši se neposredno pre sagorevanja.Sadržaj vlage u žetvi je približno 45-50%, a nakon perioda skladištenja od 1-2 meseca, opada na ~20%

Projekat realizuje UNEKOOP

Partneri na projektu Fakultet za primenjenu ekologiju "FUTURA"