Projekat
“Energetski usevi za energetski nezavisne i efikasne lokalne zajednice” realizuje se u okviru projekta NAGE – Networking and Advocacy for Green Economy (Umrežavanje i zagovaranje za zelenu ekonomiju)

‘This website has been produced with the financial assistance of the European Union. The contents of this website are the sole responsibility of UNECOOP and can under no circumstances be regarded as reflecting the position of the European Union’

„Ova veb prezentacija je kreirana i održava se uz finansijsku podršku Evropske unije. Njen sadržaj je isključiva odgovornost UNEKOOP-a i ne odražava nužno stavove Evropske unije".

Obnovljivi izvori energije

Obnovljivi izvori energije pružaju održiv i CO2 neutralni izvor energije i poboljšavaju sigurnost i raznolikost snabdevanja.

Neki oblici obnovljivih izvora energije takođe imaju potencijal da stvore nove lance vrednosti koji osiguravaju radna mesta u ruralnim oblastima.

Glavna ograničenja kod obnovljivih izvora energije odnose se na poverenje potrošača u snabdevanje i pouzdanost (zbog isprekidane prirode nekih obnovljivih izvora energije, nprvetra) i većim troškovima proizvodnje električne energije e. Sve veće interesovanje za obnovljivu energiju i njen projektovani potencijal je rezultat brojnih promenjivih faktora;

  • Mere za smanjenje nivoa emisije ugljen-dioksida u cilju ublažavanja njihovog efekat na globalno zagrevanje;
  • To je rezultiralo brojnim međunarodno obavezujućim sporazumima I strategijama (Globalni ciljevi održivog razvoja, Pariski sporazum, “Zeleni sporazum EU”
  • Sve manje rezerve i prateći troškovi fosilne energije, posebno nafte i gasa i njihova ranjivost na političke događaje u svetskim razmerama;
  • Potreba za smanjenjem zavisnosti od uvezene energije uz sigurnost snabdevanje koje donose autohtoni izvori; i
  • U Srbiji , sve ranjiviji položaj konvencionalne poljoprivredne proizvodnja u ukupnoj ekonomiji i hitna potreba za promocijom alternativei mogućnosti održivog korišćenja zemljišta, uključujući proizvodnju energetskih useva

Veliki deo potencijala koji biomasa iz energetskih useva ima u ublažavanju ugljenika dioksida potiču od:

  • Novih tehnologija za dobijanje toplote električne energije putem tzv CHP postrojenja;
  • Neutralnog statusa ugljen-dioksida biomase iz energetskih useva jer gajenje useva troši isto toliko atmosferski ugljen-dioksid tokom svog rasta;

Biomasa

„Biomasa je gorivo koje se dobija od biljaka ili delova biljaka kao što su drvo, slama, stabljike žitarica, ljušture i itd.”

Od pamtiveka, čovek je služio energetskim potencijala biološkog porekla, koristeći proizvode fotosinteze biljaka, ne samo kao hranu, već i kao gorivo. Energija biomase nastaje fotosintezom i posledica je Sunčevog zračenja. U osnovi, ona predstavlja energiju transformisanu procesom fotosinteze koji je od izuzetne bitnosti za život na našoj planeti pod uticajem Sunčeve svetlosti. To znači da u biljkama od ugljen-dioksida iz atmosfere i vode nastaju organska jedinjenja, poznata kao biomasa, a istovremeno se oslobađa kiseonik.

Najčešće se drvna biomasa u energetici upotrebljava u vidu peleta, briketa i drvnog čipsa.

Postoje brojni aspekti sa ekološkog i privredno-socijalnog stanovišta koji pokazuju opravdanost primene i korišćenja biomase kao energenta.

Ekološki aspekti korišćenja biomase:

  • Karbonski otisak za generisanje električna energija iz biomase je 60gr, dok je za dobijanje 1kWh iz gasa potrebno 400grama odnosno, 1000 grama sagorevanjem uglja
  • Biomasa je u potpunosti obnovljivi izvor energije,
  • Biomasu nije potrebno stvarati jer ona već postoji i široko je rasprostranjena na planeti,
  • Biorazgradivost biomase u tlu je izvrsna, jer gotovo 95% materije biomase se razgradi za 28 dana,
  • Prilikom sagorevanja biomase dobija se tzv. čist pepeo, tako da tom prilikom nema emisija ugljovodonika i nepotpunih produkata sagorevanja,
  • Drvo kao energent, za razliku od fosilnih goriva, u značajnoj meri doprinosi smanjenju nastanka i negativnih efekata kiselih kiša,
  • Brzorastuće energetsko bilje povoljno utiče na rekultivaciju obalnog pojasa reka i degradiranog zemljišta,
  • Biomasa se uzgaja na žitnim poljima, šumama, energetskim zasadima, voćnjacima i vinogradima koja predstavljaju staništa brojnih vrsta ptica, gmizavaca, insekata i sisara,
  • Plantaže za proizvodnju biomase imaju povoljan uticaj na zaštitu vodnog režima i mikroklimatske uslove (ublažavaju klimatske ekstreme),
  • Zaštita od erozije ,

Privredni i socijalni aspekti korišćenja biomase:

  • Intenzivnija eksploatacija biomase povećava potrebe za angažovanjem velikog broja radnika koji će učestvovati u proizvodnji biomase i njenoj preradi u električnu ili toplotnu energiju,
  • Cena biomase, gotovo, je identična ceni fosilnih goriva,
  • Biodizel je neznatno skuplji od običnog, ali je njegova ekološka opravdanost višestruko veća,
  • Uzgajanje biomase otvara mogućnosti za zadržavanje stanovništva u seoskim područjima,
  • Proizvodnja biomase doprinosu ruralnom razvoju kroz diverzifikaciju postojeće poljoprivredne proizvodnje,.

Pored brojnih prednosti koje kao izvor energije poseduje, biomasa ima i određene nedostatke. Oni se najviše odnose na eksploataciju i određene nepogodnosti za njenu primenu.

Osnovni nedostaci biomase su:

  • Ekonomski problemi sa sakupljanjem, preradom, pakovanjem i skladištenjem biomase,
  • Periodičnost nastanka biomase,
  • Razuđenost biomase u prostoru,
  • Velika vlažnost biomase,
  • Visoke investicije u postrojenja za sagorevanje i preradu biomase

Projekat realizuje UNEKOOP

Partneri na projektu Fakultet za primenjenu ekologiju "FUTURA"